Pate od anksioznih poremećaja, ovo je njegov utjecaj na tijelo
, Jakarta - Vijesti o ratu između Irana i Sjedinjenih Država, izbijanju korona virusa u Kini, globalnom zatopljenju i ekonomskoj neizvjesnosti mogu stvoriti tjeskobu. Kao svakodnevna emocija, anksioznost je odgovor na to treba li se boriti ili bježati od problema. Međutim, kada je anksioznost prisutna bez potrebe za borbom ili bijegom, to je znak anksioznog poremećaja koji može biti štetan za zdravlje.
Pokreni Harvard Medical School , postoji dovoljno dokaza da su osobe s anksioznim poremećajima izložene većem riziku za niz kroničnih zdravstvenih stanja. Oni mogu imati teže simptome i veći rizik od smrti kada su bolesni. Dakle, što se događa s vašim tijelom kada imate anksiozni poremećaj?
Pročitajte također: 15 simptoma koji proizlaze iz anksioznih poremećaja
Anatomija anksioznih poremećaja
Anksioznost je reakcija na stres koja ima i psihičke i fizičke karakteristike. Smatra se da se osjećaj javlja u amigdali, regiji mozga koja regulira mnoge snažne emocionalne reakcije. Kada neurotransmiteri prenose impulse simpatičkom živčanom sustavu, ubrzava se rad srca i disanja, mišići se naprežu, a protok krvi se preusmjerava iz trbušnih organa u mozak.
Anksiozni poremećaji u kratkom roku korisni su u pripremi osobe za krizu čineći tijelo budnijim. Međutim, fizički učinci mogu biti kontraproduktivni, uzrokujući vrtoglavicu, mučninu, proljev i učestalo mokrenje. Kada se nastavi, anksioznost može utjecati na mentalno i fizičko zdravlje.
Pročitajte također: Koja je razlika između paničnog poremećaja i anksioznog poremećaja?
Učinci anksioznih poremećaja na tijelo
Kada doživite anksiozni poremećaj, postoje područja u tijelu koja odmah iskuse njegove učinke, uključujući:
Središnji živčani sustav. Dugotrajna anksioznost i napadi panike uzrokuju da mozak redovito oslobađa hormone stresa. To povećava učestalost simptoma kao što su glavobolja, vrtoglavica i depresija. Kada se osjećate tjeskobno i pod stresom, vaš mozak preplavljuje vaš živčani sustav hormonima i kemikalijama dizajniranim da vam pomognu odgovoriti na prijetnje, adrenalin i kortizol. Izloženost previsokim hormonima stresa štetna je za dugoročno tjelesno zdravlje. Ovo stanje također doprinosi debljanju.
Kardiovaskularni sustav. Anksiozni poremećaji uzrokuju brži rad srca i bol u prsima. Osobe s anksioznim poremećajima također su pod visokim rizikom od razvoja visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti.
Ekskretorni i probavni sustav. Anksiozni poremećaji utječu na probavni sustav uzrokujući simptome kao što su bol u trbuhu, mučnina, proljev i drugi probavni problemi. Zbog ovog stanja može doći do gubitka apetita.
Imunološki sustav. Anksioznost izaziva reakciju na stres tako da mozak oslobađa mnoge kemikalije i hormone, poput adrenalina, u čovjekov sustav. Ovo stanje povećava puls i brzinu disanja, pa mozak dobiva više kisika. Također priprema tijelo da na odgovarajući način reagira na situacije koje se događaju. Ako se stalno osjećate tjeskobno i pod stresom, vašem je tijelu teško znati kada će se vratiti u normalno funkcioniranje. To će oslabiti imunološki sustav i učiniti vas osjetljivim na virusne infekcije i bolesti.
Dišni sustav. Anksioznost također uzrokuje brzo, ali plitko disanje. Ako imate kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), komplikacije su veće. U nekim slučajevima, anksiozni poremećaji mogu pogoršati simptome astme.
Ostali učinci. Anksiozni poremećaji uzrokuju druge simptome, uključujući glavobolje, napetost mišića, nesanicu, depresiju i socijalnu izolaciju.
Pročitajte također: Dječja anksioznost koju nasljeđuju roditelji, kako to?
Anksiozni poremećaji nisu stanje koje treba shvaćati olako. Ako sumnjate da imate simptome ovog mentalnog poremećaja, trebali biste saznati više o svom stanju. Možete razgovarati s psihologom na pomoći u dijagnosticiranju. Psiholog u uvijek spremni odgovoriti i dati vam potrebne zdravstvene savjete.
